Motrenje pčelinjih paša
Rijetko kojem insektu posvećeno je toliko pozornosti kroz tisućljeća kao što je to imala pčela i njena mnogobrojna zajednica. Ne samo zbog njenih proizvoda ili uloge u oprašivanju cvjetova već i zbog sklada u podjeli poslova koji se događaju u životu ove zajednice.
Buđenje uz peludne obroke Dok ovi zimski dani za po koju minutu postaju sve duži, a svakodnevnica se mijenja između zimskog bjelila u zimsko sivilo i magle, a tek ponekog dana ukaže se plavetnilo neba i kratkotrajno sunce u pčelinjoj zajednici nastaju promjene. Pa kada temperatura na pčelinjaku dosegne kojih 7-8 °C nastaje živost. Hladnih su dana pčele u tzv. pčelinjem klupku, stisnute jedna do druge i polako se smjenjujući na hladnim rubovima klupka, dodiruju iznad sebe medne vijence što joj služe za održavanje minimalnih životnih funkcija. Tog toplijeg dana raspustiti će klupko i izaći na kratkotrajni let nazvan pročisni izlet.
U ovoj pčelarskoj kolumni još nismo progovorili o propolisu koji je uz med, pelud, vosak i pčelinji otrov još jedan čudesni proizvod koji je pčela odabrala za funkcioniranje svoje mnogobrojne zajednice. Nalazi ga na okolišnom bilju na pupovima i kori bjelogoričnog i uvijekzelenog bilja, gdje se pod imenom tzv. biljnih smola, njime i biljka štiti od nepovoljog uticaja vanjskih mikroorganizama, a koji u nju mogu prodrijeti tijekom pupanja lisnih ili cvjetnih pupova. Na biljkama je to svojevrsna brtva prilikom rasta. Ponegdje kao tanki ljepljivi film kojeg možete osjetiti na gotovo svakom pupu, a na topolama, brezi, johi, jasenu i npr. divljem kestenu posebice. Ime propolisu potječe od grčke riječi pro (ispred) i polis (grad). Njegova svojstva poznavala je već i egipatka civilizacija gdje je korišćen za mumifikaciju. Svi autori teksta o propolisu navode i Aristotela kao njegovog promotora.Vidjeti ćete da je i recept mumifikacije faraona preslika događanja u košnici.
Tijekom ove godine u mnogim tiskovinama i na net-u našli su se natpisi o tajanstvenom nestajanju pčela u 23 zemlje SAD-a. Što se zapravo događalo i zašto ? Pozornost je zasigurno još veća kada tajnu još ne otkrivaju niti znanstvenici svijeta.
Krajobrazne i klimatske različitosti Lijepe naše stvarale su vijekovima i kulturološke prehrambene navike i navade u proizvodnji i pripremi velikog broja prehrambenih delicija. Doda li se tome i uticaj unosa navika migracijom naroda i osvajača, sa svih strana svijeta, upitati se je i što nam je zapravo ostalo izvorno nacionalno. Može li med biti jedan od naših aduta ? Itekako, ali o tome kasnije.
