MED KESTENA Istaknuto
   
 

     img_0765tt_240           

     Naš prikaz hrvatskih medova nastavljamo pričom o kestenovom medu, a koji bi se zbog punoće svojih okusa, da se uspoređuje sa svijetom vina, svrstao u kategoriju cabernet souvignona. Čak mu je i boja slična, crvenkastosmeđa. Od svih vrsta europskih medova u kestenovom medu  mora se nalaziti čak 85%  peludnih zrnaca samog kestena, a za razliku od ostalih medova, koji smiju imati najmanje 15-45% peludi dominantne vrste po kojoj se medu i daje sortnost. Zacjelo je to i najaromatičniji kontinentalni med. Kada se u njemu još nađe meda i peluda lipe, majčine dušice i mente oduševiti će i najokorjelijeg mednog apstinenta a organoleptičara dovesti u nedoumicu. 

  Kesten cvate početkom lipnja, dosta neujednačeno pa njegova paša može potrajati i 20-tak dana. Prvih će 3-5 dana pčela posjećivati samo muške cvijetove, bogate peludom i sa slabom nektarnom pašom. Tek poslije tog razdoblja dozore i ženski cvijetovi pa se dnevna nektarna paša pojača i do 5 kg dnevno. Za dobar prinos vrijeme tih dana je od posebne važnosti. Medenje je najbolje ako je dnevna temperatura 24-27 ºC, bez vjetra, visoke relativne vlažnosti i bez za to doba godine tipičnih ljetnih pljuskova. Pčela je na kestenovoj paši u pravilu ljuta, rado će ubosti svakog  i ne preporuča se raditi na pčelinjaku nikakve poslove poslije 9 sati prijepodne. Ostanite dovoljno udaljeni od pčelinjaka i uživajte u predivnom mirisu što dolazi s njega. Njena ja razdražljivost vjerovatno izazvana time što su pčele  izletnice u stanju donijeti toliko mnogo peluda u košnicu,a da ga kućna pčela i ne dospije translocirati do periferije plodišnog kruga. Tzv. blokada peludom, onog dijela košnice gdje se nalazi matica (plodište) i gdje se odvija reprodukcija je tolika, da ona zaista nema mjesta za leženje jaja. Za nekoliko dana puno saće peludom biti će pokriveno medom.Zato je i učešće zrnaca u medu toliko visoko.            Kesten je drvo sjeverne hemisfere i svrstan je u porodicu Fagaceae. U svijetu je poznato kojih desetak prirodnih vrsta, ali je zbog svoje visoke uporabne vrijednosti proizvedeno i veći broj kultivara. Uglavnom se koristio i koristi zbog svojih plodova, kako za prehranu čovjeka, tako i za stoku, a zbog ljepote svoje krošnje, dekorativnih kožastih sjajnih zelenih listova i raskošnog cvata i mirisa, čest je i u parkovima. No, jedna njegova sposobnmost ga je koštala i vlastotog zdravlja. Kesten je do kraja 19. stoljeća u njogome korišten za proizvodnju  - štapova za starije osobe ili držala kišobrana. Velika izbojna snaga korjena, a nakon sječe stabla, korištena je za pripremu i obradu mladih izbojaka. Posebnim kliještima oštećivala se kora izbojka pa je zarastanjem nastajala ikričava struktura stabalca, povećavala se čvrstoća drveta, ali i dobivala tada moderna ikričava struktura štapova. Promet izbojcima kestena donio je iz SAD-a  u Europu, a početkom 20. stoljeća i proširio njegovog glavnog neprijatelja - gljivično oboljenje koje uzrokuje gljiva Endotia parasitica . Danas je ova gljivica proširena na cijelom području Europe i dovodi do propadanja i sušenja kestenovih šuma, a bolest se naziva .- rak kestenove kore. Drvo mu i danas ima visoku uporabnu vrijednost u industiji namještaja,kao brodograđevno drvo,savijeno pokućstvo, a ponajviše za vinogradarske stupove i kolje.Pravi će ga vinogradari tradicijski koristiti bar na dijelu svojih vinograda. Prvu trećinu 20.stoljeća ponajviše je korišćeno njegovo drva za dobivanje tanina za štavljenje kože. I tu je namjenu izgubio.   

  Europski kesten (lat.Castanea sativa ili C. vesca)  rasprostanjen je na Pirinejskom i Apeninskom poluotoku,zapadnoj Fracuskoj, sporadično u centralnoj Europi sve do Crnog mora i Kaspijskog jezera. Kod nas ga je najviše na području Banovine, a kestenovih šuma je i na Žumberku, Samoborskom gorju, Zagorju, Sljemenu i na istok do požeških obronaka. U Istri i riječkom Primorju česte su kestenove šume izmješane s hrastom meduncem (zajednica Querco-Castanetum submediterraneum ). To su šume čuvenog kestenenovog kultivara koji se istiće svojom krupnoćom plodova, tzv. maroni  Na kontinentu zauzima prisojene tople brežuljke na  250 - 600 mnv., često uz hrast kitnjak ili sladun. U parkovima često postiže velike dimenzije debla, čak do 3 m, ako ga već ne uništi rak ili nemperature niže od -20 ºC.   

     Za proizvesti čisti sortni med kestena  pčelar se mora posebno potruditi. Ako je već imao sreće s vremenskim uvjetima, kada završi kestenova paša treba ga što prije vrcati. Srpanj je i temperature su vrlo visoke pa je potrebita visoka pozornost i umijeće ne izazvati grabež vrcanjem.Kestenov med, iako pun peludi, ne kristalizira brzo. Ostaje tekuć čak do prosinca, a kada kristalizira, sastoji se od vrlo sitnih kristala i lako se držanjem u toploj prostoriji vrati u tekuću konzistenciju.

Zbog svojih jakih aroma koristi se za pripremanje slastica, koktela i uz voćne salate i čaj. Poznajem mnogo ljudi koji uživaju samo u kestenovom medu. Preporučuje se za poboljšanje probave i želučane probleme, smirenje, kod upalnih procesa,žućnih smetnji, gripe ili problema s disanjem, te nakon zarazne žutice, No, ne čekajte ove prilike. Kušajte ga i zdravi.

DK, 8.travnja, 2006. u časopisu UNA TERRA

 
 
Motrenje Sv. Ambrozije
Novosti
Objavljeni natječaji
28.06.2018
Od požeške razvojne agencije PANORA primili smo informacije o objavljanim natječajima za projekte.

Pročitaj više...


SERVER U ZASTOJU
24.06.2018
Poslužitelj 'Motrenja' je u zastoju.

Riješeno 26.6.2018.

Pročitaj više...


Ambrozijanci u svetkovini Tijelova
26.05.2018
31.svibnja je svetkovina Tijelova

Pročitaj više...


Skupština Udruge Slavonski med
20.05.2018
30.5. 2018. u 18 sati u Požegi je Skupština Udruge Slavonski med

Pročitaj više...




članovi
Korisnik:
Lozinka: