MED KESTENA Istaknuto
   
 

     img_0765tt_240           

     Naš prikaz hrvatskih medova nastavljamo pričom o kestenovom medu, a koji bi se zbog punoće svojih okusa, da se uspoređuje sa svijetom vina, svrstao u kategoriju cabernet souvignona. Čak mu je i boja slična, crvenkastosmeđa. Od svih vrsta europskih medova u kestenovom medu  mora se nalaziti čak 85%  peludnih zrnaca samog kestena, a za razliku od ostalih medova, koji smiju imati najmanje 15-45% peludi dominantne vrste po kojoj se medu i daje sortnost. Zacjelo je to i najaromatičniji kontinentalni med. Kada se u njemu još nađe meda i peluda lipe, majčine dušice i mente oduševiti će i najokorjelijeg mednog apstinenta a organoleptičara dovesti u nedoumicu. 

  Kesten cvate početkom lipnja, dosta neujednačeno pa njegova paša može potrajati i 20-tak dana. Prvih će 3-5 dana pčela posjećivati samo muške cvijetove, bogate peludom i sa slabom nektarnom pašom. Tek poslije tog razdoblja dozore i ženski cvijetovi pa se dnevna nektarna paša pojača i do 5 kg dnevno. Za dobar prinos vrijeme tih dana je od posebne važnosti. Medenje je najbolje ako je dnevna temperatura 24-27 ºC, bez vjetra, visoke relativne vlažnosti i bez za to doba godine tipičnih ljetnih pljuskova. Pčela je na kestenovoj paši u pravilu ljuta, rado će ubosti svakog  i ne preporuča se raditi na pčelinjaku nikakve poslove poslije 9 sati prijepodne. Ostanite dovoljno udaljeni od pčelinjaka i uživajte u predivnom mirisu što dolazi s njega. Njena ja razdražljivost vjerovatno izazvana time što su pčele  izletnice u stanju donijeti toliko mnogo peluda u košnicu,a da ga kućna pčela i ne dospije translocirati do periferije plodišnog kruga. Tzv. blokada peludom, onog dijela košnice gdje se nalazi matica (plodište) i gdje se odvija reprodukcija je tolika, da ona zaista nema mjesta za leženje jaja. Za nekoliko dana puno saće peludom biti će pokriveno medom.Zato je i učešće zrnaca u medu toliko visoko.            Kesten je drvo sjeverne hemisfere i svrstan je u porodicu Fagaceae. U svijetu je poznato kojih desetak prirodnih vrsta, ali je zbog svoje visoke uporabne vrijednosti proizvedeno i veći broj kultivara. Uglavnom se koristio i koristi zbog svojih plodova, kako za prehranu čovjeka, tako i za stoku, a zbog ljepote svoje krošnje, dekorativnih kožastih sjajnih zelenih listova i raskošnog cvata i mirisa, čest je i u parkovima. No, jedna njegova sposobnmost ga je koštala i vlastotog zdravlja. Kesten je do kraja 19. stoljeća u njogome korišten za proizvodnju  - štapova za starije osobe ili držala kišobrana. Velika izbojna snaga korjena, a nakon sječe stabla, korištena je za pripremu i obradu mladih izbojaka. Posebnim kliještima oštećivala se kora izbojka pa je zarastanjem nastajala ikričava struktura stabalca, povećavala se čvrstoća drveta, ali i dobivala tada moderna ikričava struktura štapova. Promet izbojcima kestena donio je iz SAD-a  u Europu, a početkom 20. stoljeća i proširio njegovog glavnog neprijatelja - gljivično oboljenje koje uzrokuje gljiva Endotia parasitica . Danas je ova gljivica proširena na cijelom području Europe i dovodi do propadanja i sušenja kestenovih šuma, a bolest se naziva .- rak kestenove kore. Drvo mu i danas ima visoku uporabnu vrijednost u industiji namještaja,kao brodograđevno drvo,savijeno pokućstvo, a ponajviše za vinogradarske stupove i kolje.Pravi će ga vinogradari tradicijski koristiti bar na dijelu svojih vinograda. Prvu trećinu 20.stoljeća ponajviše je korišćeno njegovo drva za dobivanje tanina za štavljenje kože. I tu je namjenu izgubio.   

  Europski kesten (lat.Castanea sativa ili C. vesca)  rasprostanjen je na Pirinejskom i Apeninskom poluotoku,zapadnoj Fracuskoj, sporadično u centralnoj Europi sve do Crnog mora i Kaspijskog jezera. Kod nas ga je najviše na području Banovine, a kestenovih šuma je i na Žumberku, Samoborskom gorju, Zagorju, Sljemenu i na istok do požeških obronaka. U Istri i riječkom Primorju česte su kestenove šume izmješane s hrastom meduncem (zajednica Querco-Castanetum submediterraneum ). To su šume čuvenog kestenenovog kultivara koji se istiće svojom krupnoćom plodova, tzv. maroni  Na kontinentu zauzima prisojene tople brežuljke na  250 - 600 mnv., često uz hrast kitnjak ili sladun. U parkovima često postiže velike dimenzije debla, čak do 3 m, ako ga već ne uništi rak ili nemperature niže od -20 ºC.   

     Za proizvesti čisti sortni med kestena  pčelar se mora posebno potruditi. Ako je već imao sreće s vremenskim uvjetima, kada završi kestenova paša treba ga što prije vrcati. Srpanj je i temperature su vrlo visoke pa je potrebita visoka pozornost i umijeće ne izazvati grabež vrcanjem.Kestenov med, iako pun peludi, ne kristalizira brzo. Ostaje tekuć čak do prosinca, a kada kristalizira, sastoji se od vrlo sitnih kristala i lako se držanjem u toploj prostoriji vrati u tekuću konzistenciju.

Zbog svojih jakih aroma koristi se za pripremanje slastica, koktela i uz voćne salate i čaj. Poznajem mnogo ljudi koji uživaju samo u kestenovom medu. Preporučuje se za poboljšanje probave i želučane probleme, smirenje, kod upalnih procesa,žućnih smetnji, gripe ili problema s disanjem, te nakon zarazne žutice, No, ne čekajte ove prilike. Kušajte ga i zdravi.

DK, 8.travnja, 2006. u časopisu UNA TERRA

 
 
Motrenje Sv. Ambrozije
Novosti
Tablica senzoričkog ocjenjivanja meda 2018.
16.09.2018
Senzorička ocjena medova na ovogodišnjem ocjenjivanju: redosljed po broju osvojenih bodova

Pročitaj više...


Rezultati ocjenjivanja meda 2018.god.
16.09.2018
Tablice rezultata ocjenjivanja meda PS županije

Pročitaj više...


Nema niti jednog članka za objavu.
9.OCJENJIVANJE MEDA 2018.
01.08.2018
Poziv na županijsko ocjenjivanje meda  

Pročitaj više...




članovi
Korisnik:
Lozinka: